U Parizu su se u četvrtak održali razgovori između visokih američkih dužnosnika, uključujući državnog sekretara Marca Rubija i posebnog izaslanika predsjednika Donalda Trumpa Stevea Witkoffa, uz predstavnike Ukrajine i tri vodeće evropske sile – Francuske, Njemačke i Velike Britanije. Francuski dužnosnici istakli su da su ovi pregovori bili „izvrsni“, naglašavajući povratak evropskih zemalja za pregovarački stol, posebno u kontekstu rastuće zabrinutosti zbog odnosa između američke administracije i Moskve.
Predsjednik Francuske, Emmanuel Macron, ugostio je američke dužnosnike u Elizejskoj palači, pokazujući tako francusku volju da uključi Evropu u razgovore o budućnosti Ukrajine. Ove diplomatske aktivnosti uslijedile su nakon što pokušaji predsjednika Trumpa da osigura prekid vatre u Ukrajini nisu dali željene rezultate, a američka retorika se postepeno okrenula ka razumevanju ruskog viđenja situacije.
Francuski ministar vanjskih poslova, Jean-Noel Barrot, izjavio je da je sastanak dokaz da su Sjedinjene Američke Države, Ukrajina i evropske zemlje okupili zajedno za istim stolom, što je novi pristup u trenutnoj situaciji. Prema visokom savjetniku predsjednika Macrona, pregovori su bili „pozitivni i konstruktivni“ i pokazali su „stvarnu konvergenciju“ u cilju postizanja mira u Ukrajini. Macron je naglasio da svi učesnici žele postignuće čvrstog i održivog mira, ali je istakao da je važno razmotriti kako će se taj proces odvijati.
Iako su informacije o suštini razgovora u Parizu ograničene, jedan visoki francuski dužnosnik je potvrdio da će pregovarači ponovo zasjedati, ovaj put u Londonu, iduće sedmice. U prethodnim sedmicama, Ukrajina je pristala na Trumpov prijedlog za prekid vatre, koji je Rusija odbila, a dogovorene su samo određene obustave napada na energetske objekte i na moru. Svaka strana je optužila drugu za kršenje tih dogovora, a situacija je dodatno zakomplikovana nakon nedavnog ruskog napada u Sumi koji je odneo 35 života.
Macron je takođe u četvrtak obavio telefonski razgovor sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, uoči sastanka sa Rubijem i Witkoffom. Takođe, njegov savjetnik za vanjsku politiku Emmanuel Bonne, zajedno sa britanskim i njemačkim kolegama, sastao se sa Andrijem Jermakom, šefom Zelenskijevog ureda, gde su razgovarali o prekidu vatre i sigurnosnim garancijama. Jermak je naveo da su razmijenili stavove o koracima ka pravednom i trajnijem miru, uključujući uspostavljanje prekida vatre i razvoj efikasne sigurnosne arhitekture za Ukrajinu.
Zelenski je potvrdio smanjenje napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, ali je naglasio da civilni objekti i dalje trpe napade. Pored toga, rekao je da Ukrajina nije spremna razgovarati o teritorijalnim pitanjima dok se ne uspostavi pravi prekid vatre. Takođe, ponovio je optužbe na račun Witkoffa da „širi ruski narativ“ o ratu.
U Washingtonu, američki ministar odbrane Pete Hegseth razgovarao je sa njegovim francuskim kolegom Sebastienom Lecornuom, gde je naglasio potrebu za povećanjem potrošnje za odbranu i jačanjem odgovornosti za evropsku konvencionalnu odbranu među NATO saveznicima. Osim toga, razgovaralo se i o nuklearnim pregovorima s Iranom, gde će Witkoff u Rimu nastaviti pregovore s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem.
Iako su obje strane ocijenile prvi krug razgovora s Iranom pozitivnim, priznato je da je postizanje dogovora još uvek daleko. Trump je naglasio da je spreman na vojnu akciju ukoliko ne postigne novi sporazum, što dodatno komplikuje međunarodne odnose u ovoj kriznoj situaciji.
