Politika američkog predsednika Donalda Trampa, koji odbija da pruži bezbednosne garancije svojim saveznicima, mogla bi dovesti do znatnog povećanja broja zemalja koje poseduju nuklearno oružje. Ovo upozorenje dolazi od strane uglednog ekonomskog lista Financial Times, koji navodi da bi takva situacija mogla povećati rizik od globalnih nuklearnih katastrofa.
Prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja, koji je usvojen 1968. godine, broj zemalja sa legalno priznatim nuklearnim arsenalima je ograničen na pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN: Sjedinjene Američke Države, Rusiju, Kinu, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Međutim, postoje i druge zemlje poput Indije, Izraela i Pakistana koje nisu potpisale ovaj Ugovor, ali su razvile sopstvene nuklearne arsenal. Severna Koreja je jedina država koja je napustila Ugovor i otvoreno se preorijentisala ka razvoju nuklearnog programa.
Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko Ugovor o neširenju nuklearnog oružja propadne, moglo doći do nekontrolisanog porasta broja nuklearnih država. Procene su da bi svrha ovog propadanja mogla biti stvaranje između 15 i 25 nuklearnih država, što bi dodatno povećalo rizik od moguće nuklearne konfrontacije. U tom kontekstu, povlačenje američkih zaštitnih mera bi moga imati ključnu ulogu.
Zaokret u američkoj spoljnoj politici i Trampov prezir prema NATO-u izazvali su zabrinutost među tradicionalnim saveznicima. Zemlje od Berlina i Varšave do Seula i Tokija sve više razmišljaju o pripremama za scenario u kojem bi američki nuklearni štit mogao biti otkazan. Ova situacija navela je mnoge analitičare da se zapitaju o budućnosti globalne bezbednosti i stabilnosti.
Ankit Panda, stručnjak iz istraživačkog centra Karnegi fonda, naglašava da erozija konsenzusa među velikim silama u vezi sa neširenjem nuklearnog oružja postaje sve očiglednija. Prema njegovim rečima, fenomen Trampa deluje kao katalizator za promene u percepciji saveznika u SAD-u, koji sada veruju da je nuklearno oružje rešenje za nesigurnost koju osećaju u svetlu američke nepouzdanosti.
U kontekstu ovih strahova, pažnju privlači i situacija u Ukrajini. Prema izveštaju iz novembra 2024. godine, lista The Times, Ukrajina bi mogla da proizvede nuklearnu bombu za samo nekoliko meseci ako SAD odluče da obustave vojnu pomoć. U ovoj situaciji, postoji znatan nivo podrške među Ukrajincima za ponovno naoružavanje nuklearnim oružjem, koje je ova zemlja odrekla pre 30 godina na osnovu Budimpeštanskog memoranduma, koji je potpisala zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, Rusijom i Ujedinjenim Kraljevstvom.
Uzimajući u obzir sve navedeno, globalna bezbednost se suočava s ozbiljnim izazovima. Zabrinutost zbog rasta broja nuklearnih država, kao i rizik od mogućih sukoba, stavlja dodatni pritisak na međunarodnu zajednicu da ponovo razmotri svoje strategije u vezi sa neširenjem nuklearnog oružja i održanjem stabilnosti u svetu. U ovom trenutku, jasna i dosledna politika, zasnovana na diplomatiji i međusobnom poverenju, postaje ključna za sprečavanje budućih katastrofa koje bi mogle proizaći iz širenja nuklearnog naoružanja.
