U ponedjeljak, 22. srpnja, samo dan nakon što je zabilježena rekordna prosječna globalna temperatura zraka od 17,09 Celzijevih stupnjeva, prosječna temperatura bila je za 0,06 stupnjeva toplija.
Klimatska agencija Europske unije „Copernicus“, koja koristi satelitske podatke za ažuriranje svjetskih temperatura zraka i mora u realnom vremenu, izjavila je da se radi o preliminarnim podacima te da konačne brojke mogu biti malo različite.
„To je upravo ono što klimatologija predviđa da će se dogoditi ako svijet nastavi s izgaranjem ugljena, nafte i plina. Bit će sve toplije dok ne prestanemo s izgaranjem fosilnih goriva i ne postignemo nultu emisiju“, rekla je za Science Alert Joyce Kimutai, klimatologinja s Imperial Collegea u Londonu.
Očekuje se obaranje dnevnih temperaturnih rekorda kako ljeto doseže vrhunac u sjevernoj hemisferi, ali planeta pati od neobično dugog niza vrućih dana nakon najtoplije godine u povijesti mjerenja.
Temperature su u utorak lagano pale, ali se očekuju buduće fluktuacije.
Globalno zatopljenje uzrokuje dulje, jače i češće ekstremne meteorološke događaje, a ova godina bila je obilježena nizom katastrofalnih incidenata diljem svijeta.
Rekordne vrućine pogodile su Aziju, Sjevernu Ameriku i Europu gdje toplotni valovi i divlji požari uništavaju vrijedno bilje koje je ključno za regulaciju temperature blizu tla.
Požari su pogađali čak i Arktik koji se brže zagrijava od bilo kojeg dijela planete, a zimske temperature iznad normalnih vrijednosti zabilježene su čak i na Antarktiku.
Copernicus izjavljuje da ih manje brine obaranje dnevnih temperaturnih rekorda nego nikad ranije zabilježeni širi obrazac zagrijavanja.
Svaki mjesec od lipnja 2023. oboren je temperaturni rekord u odnosu na isti mjesec prethodnih godina, što nikad ranije nije viđeno. Temperature koje su u nedjelju i ponedjeljak malo premašile rekord iz srpnja 2023. zapravo su značajno više od ranijeg rekorda postavljenog u kolovozu 2016. kada je prosjek iznosio 16,8 Celzijevih stupnjeva.
Copernicus izvještava da je taj rekord oboren 57 puta od srpnja 2023., kada su temperature počele kontinuirano rasti, te da se sada nalazimo u, kako znanstvenici kažu, neistraženoj teritoriji.
„Često korišteni izraz ‘bez presedana’ više ne opisuje grozne temperature koje smo doživjeli“, izjavila je Christina Figueres, bivša čelnica tijela za klimatske promjene Ujedinjenih naroda.
Copernicusova mjerenja sežu do 1940-ih, ali drugi izvori klimatskih podataka omogućavaju znanstvenicima proširenje razumijevanja klimatskih promjena iz podataka iz dalje prošlosti poput godova drveća, dubljih slojeva leda i koraljnih skeleta.
Na temelju toga, kažu da je razdoblje u kojem živimo vjerojatno najtoplije u posljednjih 100.000 godina, odnosno od početka zadnjeg ledenog doba.
Izgaranje fosilnih goriva primarni je pokretač klimatskih promjena, a emisije stakleničkih plinova i dalje rastu, unatoč tome što se većina zemalja obvezala na njihovo smanjenje.
Copernicus je u utorak izjavio da bi 2024. mogla premašiti 2023. kao najtoplija godina u povijesti mjerenja, ali da je još prerano iznijeti takve prognoze s sigurnošću.
