U entitetu Republika Srpska u Bosni i Hercegovini trenutno se održava skup pod nazivom „Srpska te zove“ na kojem su se okupile pristalice Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika i drugih stranaka koje čine vladajuću koaliciju. Ova okupljanja imaju za cilj najavljeno donošenje Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda.
Prije samog skupa, entitetski poslanici su usvojili izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine, kojim se negira počinjeni genocid u Srebrenici. Suprotno sudskim činjenicama, poslanici su zaključili da termin „genocid“ za Srebrenicu nije primjenjiv te su umanjili broj ubijenih Srebreničana na maksimalno 3.000 osoba, iako je do sada u Memorijalnom centru u Potočarima ukopano 6.721 žrtva genocida.
Nakon sjednica, održan je skup u centru Banjaluke na kojem su političari i građani, iz raznih krajeva entiteta Republika Srpska, zajedno negirali genocid počinjen u Srebrenici. Među prisutnima su bili zvaničnici Republike Srpske i zvaničnica Srbije Ana Brnabić.
U međuvremenu, lokalne vlasti u Srebrenici su donijele odluku o promjeni naziva ulica, pri čemu bi se Ulica Maršala Tita trebala preimenovati u Ulicu Republike Srpske, a Trg Mihajla Bjelakovića u Trg Republike Srpske. Očekuje se da se rezolucija o Srebrenici razmatra početkom maja na sastancima u New Yorku.
Nekoliko bosanskohercegovačkih zvaničnika, uključujući i predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denisu Bećirovića, putuje u New York kako bi podržali usvajanje rezolucije o srebreničkom genocidu. Nacrt rezolucije predviđa proglašenje 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, te osuđuje svako poricanje genocida i apeluje na države članice da sačuvaju utvrđene činjenice.
Negiranje genocida u Srebrenici je prisutno i u susjednoj Srbiji i Rusiji, a uprkos ustaljenom trendu negiranja, bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je 2021. godine nametnuo zakone kojima se negiranje genocida i ratnih zločina tretira kao krivično djelo. Iako su optužnice podignute, za većinu prijava se nije došlo do sudskih procesa.
Memorijalni centar Srebrenica primijetio je smanjenje negiranja genocida nakon Inzkovih zakona, ali se kontinuirano radi na očuvanju istine o Srebrenici i osudi genocida. Muškarci su planirali pobjeći u šumu do Tuzle, dok su srpske snage strijeljale preko 8.000 muškaraca i dječaka u Bratuncu i Zvorniku. Ratni zločinci poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića osuđeni su na doživotne kazne zatvora, dok se traga za još oko 1.000 žrtava genocida u Srebrenici. Sudovi su do sada osudili 54 osobe na ukupno 781 godinu zatvora za zločine počinjene u Srebrenici.
