Poslanici Skupštine Crne Gore su u petak otpočeli raspravu o Rezoluciji o Jasenovcu, koju je podržala parlamentarna većina. Predsjednik parlamenta Andrija Mandić predložio je da se rasprava o njoj uvrsti u dnevni red zasijedanja. Mandić je istaknuo da će zajedno sa poslanikom Milanom Kneževićem predložiti amandman koji podržava parlamentarnu većinu. Predložena rezolucija će biti proširena i nazvana rezolucija o genocidu u sistemima logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen. Cilj rezolucije je poslati poruku poštovanja prema žrtvama tih logora, ali istovremeno naglašava da rezolucija ima širi karakter i ne odnosi se na pojedinačne države ili narode.
U predlogu rezolucije o Jasenovcu navodi se da je njeno donošenje važno za očuvanje sjećanja na žrtve masovnih stradanja u logoru. Ona se oslanja na ustavne vrijednosti i međunarodno pravo, te osuđuje zločine koji su se dogodili u Jasenovcu. U predlogu rezolucije je istaknuto da su mučeni i ubijeni ljudi različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti, te da se osuđuju svi zločini počinjeni na tlu bivše Jugoslavije.
Međutim, neki poslanici iznose kritike na račun rezolucije. Poslanik DPS-a Andrija Nikolić smatra da rezolucija ostavlja mjesto za manipulaciju krivcem za zločin u Jasenovcu. On ističe da Crna Gora nema pravo da se bavi pitanjem zločina u Jasenovcu prije Srbije, te da je rezolucija samo politički pokušaj da se dobije podrška za glasanje u UN. Poslanik GP URA Dritan Abazović također kritizira rezoluciju kao političku trgovinu i pokušaj opravdavanja parlamentarne većine za glasanje vezano za rezoluciju o Srebrenici.
Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog namjere donošenja rezolucije o Jasenovcu. Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman smatra da je donošenje rezolucije o Jasenovcu politički potez koji želi defokusirati Srebrenicu, ali politizirati Jasenovac. Crnogorski premijer Milojko Spajić nije dao izravan odgovor hoće li rezolucija biti usvojena, te ističe da će Crna Gora osuditi svaki oblik zločina.
Jasenovac je bio koncentracioni logor u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata, u kojem su masovno ubijani Srbi, Romi, Jevreji, hrvatski komunisti i antifašisti. Rasprava o Rezoluciji o Jasenovcu izazvala je kontroverze i napetost u odnosima između Crne Gore i Hrvatske.
