Nakon što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Izborni zakon RS, javnost je podijeljena u mišljenjima o ovoj odluci. Za izborni zakon glasalo je 51 zastupnik, dok je 11 bilo protiv, a četiri suzdržana. Ovaj zakon omogućava entitetskoj izbornoj komisiji da preuzme ulogu državne Centralne izborne komisije BiH, što je izazvalo brojne reakcije.
Pored Izbornog zakona, usvojen je i Zaključni izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja u Srebrenici, koji tvrdi da u Srebrenici nije počinjen genocid. Također, usvojen je i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi RS, kao i Zakon o imunitetu RS-a.
Međutim, ove odluke su naišle na osudu od strane OSCE-a, koji tvrdi da prenos nadležnosti sa države na entitet stvara paralelni izborni sistem unutar entiteta. Oni ističu da ovakvi koraci ugrožavaju ustavni poredak BiH i narušavaju sigurnost i stabilnost zemlje. OSCE apelira na NSRS da povuče Izborni zakon i poziva političke lidere u BiH da se fokusiraju na unapređenje reformi u interesu svih građana.
Ova odluka Narodne skupštine RS izazvala je kontroverze i podjele u društvu, dok OSCE upozorava na potencijalne posljedice po sigurnost i stabilnost zemlje. Kritičari tvrde da ova odluka podriva demokratske principe i ustavni poredak BiH, dok zagovornici smatraju da je ovim zakonom osiguran veći entitetski suverenitet.
Ipak, ostaje da se vidi kako će se ove promjene odraziti na političku situaciju u BiH i da li će dovesti do daljih podjela i napetosti među političkim liderima. Vlada RS-a insistira na važnosti ovih izmjena za entitet, dok nezavisne međunarodne institucije izražavaju zabrinutost zbog mogućih posljedica po cjelokupnu sigurnost i stabilnost zemlje. S obzirom na oštre reakcije koje su uslijedile nakon usvajanja ovog zakona, ostaje da vidimo kakve će biti daljnje reakcije domaćih i međunarodnih aktera na političku situaciju u BiH.
