Sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze suočava se sa ozbiljnim izazovima, s obzirom na to da je Izrael odložio oslobađanje više od 620 Palestinaca, kako je bilo prvobitno dogovoreno. Odbijanje Izraela da ispuni ovu obavezu dolazi uprkos tome što je Hamas oslobodio šest talaca i predao tela četvoro poginulih. Izraelske vlasti tvrde da je Hamas prekršio svoje obaveze kada je insistirao na organizovanju ceremonije predaje zarobljenika, koju su označili kao „ponižavajuću“. Izrael zahteva od Hamasa da se obaveže da će prekinuti „proslave koje vređaju dostojanstvo talaca“, upotrebljavajući ih za propagandne svrhe.
Hamas, s druge strane, insistira da su dalji koraci u okviru sporazuma o prekidu vatre uslovljeni oslobađanjem palestinskih zatvorenika, kako je i dogovoreno. Pokret je pozvao strane posrednike, uključujući Sjedinjene Američke Države, da izvrše pritisak na Izrael u vezi s tim. Američki stav u vezi s situacijom u Gazi varira; dok je predsednik Donald Trump dao izjave koje deluju nejasno i daleko od konkretnih rešenja, njegovi savjetnici, kao što je Steve Witkoff, aktivno rade na nastojanju da se postigne dogovor.
U intervjuu za CBS News, Witkoff je istakao da je glavno pitanje sada kako ostvariti drugu fazu sporazuma, a zatim razviti plan za rekonstrukciju Gaze. Ipak, on je naglasio da je „nužno produžiti prvu fazu sporazuma“, što ukazuje na nesigurnost u procesu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, s druge strane, smatra sporazum kao sastavni deo višefaznog plana, pri čemu naglašava značaj oslobađanja izraelskih talaca i sprečavanja bilo kakvih pokušaja pritiska o potpunom povlačenju iz Gaze ili o planu obnove koji bi omogućio ostanak Palestinaca u tom području.
Pregovori za drugu fazu sporazuma su trebali započeti 3. februara, ali je Netanyahu odbio da da ovlaštenje pregovaračkom timu da počne razgovore. Umesto toga, otputovao je u Vašington, što su neki analitičari protumačili kao njegov pokušaj da dodatno ojača poziciju Izraela pre nego što se vrati na pregovarački sto. Nedavno je Izrael blokirao gotovo sve pošiljke pomoći koja je trebala da dođe u Gazu, što jasno pokazuje odbijanje ispunjavanja obaveza iz prve faze sporazuma.
U međuvremenu, američka administracija pažljivo prati razvoj situacije u Gazi, bojeći se da bi sporazum mogao propasti. U ovom trenutku, čini se da razlike između Trumpove administracije i izraelske vlade o načinima okončanja rata i budućnosti Gaze postaju sve izraženije. Hussein Ibish, viši istraživač u Washingtonu, naglašava da je prava priroda nesuglasica između američkog pristupa i Izraela nejasna, ali da Trump želi okončanje rata.
U tom kontekstu, Witkoff planira posetiti zemlje kao što su Egipat, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, kako bi osigurao nastavak sporazuma o Gazi. On je napomenuo da „vrag leži u detaljima“, što implicira da bi se konačno rešenje moglo naći u malim, ali važnim dogovorima.
Ibish smatra da bi sprovođenje drugog dela sporazuma moglo zavisiti od Trumpovog pritiska prema Netanyahu, koji, prema mišljenju sagovornika, možda sada traži način da izbegne ulazak u drugu fazu. Ako nastavi sa ratom, mogao bi smatrati da na taj način čuva svoju vlast i podršku desničarske koalicije.
Optimističniji scenariji govore o mogućem planu kojim bi arapske zemlje mogle igrati ključnu ulogu u post-konfliktnim stabilizacijskim snagama, uz uspostavljanje nove palestinske civilne vlasti koja nije povezana s Hamasom. Kako god se situacija razvijala, jasno je da će sredstva međunarodnih aktera, pre svega SAD-a, biti od presudnog značaja za budućnost Gaze.
