U Hrvatskoj je stanje gojaznosti dostiglo alarmantne razmjere, a prema podacima Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH), više od milion osoba, uključujući djecu, adolescente i odrasle, živi s gojaznošću. U povodu Svjetskog dana gojaznosti, koji se obilježava 4. marta, stručnjaci upozoravaju da su stope gojaznosti kod djece i adolescenata udvostručene između 1990. i 2022. godine, a slična tendencija se može primijetiti i među odraslima.
Gojaznost se smatra jednim od najvećih javnozdravstvenih izazova, a povezana je s brojnim hroničnim bolestima, uključujući dijabetes, kardiovaskularne bolesti i povišen krvni pritisak. Prema podacima, 7,2% djevojčica i 11,3% dječaka u Hrvatskoj bilo je pretilo u 2022. godini, što predstavlja porast od 3,9% i 6,3% u odnosu na 1990. godinu. Uz to, Hrvatska zauzima treće mjesto po udjelu pretilih odraslih u Centralnoj Evropi, odmah iza Rumunije i Mađarske.
Predstavnici HaRPH-a ističu potrebu za sveobuhvatnim pristupom u prevenciji i liječenju gojaznosti. Oni naglašavaju važnost konsultacija s liječnikom prije nego što se započne s upotrebom lijekova za mršavljenje, posebno za pacijente koji već koriste druge terapije. Zdrav način života treba uključivati praćenje nuspojava lijekova, pridržavanje preporučenih doza, redovnu fizičku aktivnost, adekvatan unos vode, te usvajanje zdrave i uravnotežene prehrane.
Jedan od glavnih savjeta za prevenciju debljine kod djece je ograničavanje vremena provedenog pred ekranima, koje bi trebalo biti manje od jednog sata za mlađu djecu. Uz to, veoma je važno omogućiti djeci kvalitetan san, jer im je potrebno 10 do 12 sati sna za pravilan razvoj. Osim toga, preporučuje se isključivo dojenje do navršenih šest mjeseci i postepeno uvođenje raznovrsne prehrane.
U cilju smanjivanja stope gojaznosti, stručnjaci upozoravaju na važnost redovitih obroka unutar porodičnog okruženja, što pomaže u usvajanju zdravih životnih navika. Takođe, smanjenje unosa šećera i prerađene hrane predstavlja ključnu strategiju za prevenciju debljine. „Lijekovi mogu pomoći, ali ključ su zdrave navike i dosljednost,“ poručuju iz HaRPH-a.
U liječenju gojaznosti, važan je multidisciplinarni pristup koji uključuje tim stručnjaka predvođen endokrinologom-dijabetologom, uz nutricionistu, psihologa, kineziologa i epidemiologa. Svakom pacijentu potrebno je pristupiti individualno, što podrazumijeva detaljnu medicinsku obradu, isključivanje sekundarnih uzroka i procjenu metaboličkih posljedica. „Najvažniji fokus treba biti na poboljšanju kvalitete prehrane i usvajanju zdravijih životnih navika, umjesto isključivog fokusa na gubitak mase,“ izjavio je predsjednik HaRPH-a Ranko Stevanović.
Stoga, svi građani, posebno roditelji, trebaju biti svjesni opasnosti gojaznosti i njegovih posljedica na zdravlje. Prevencija i rano prepoznavanje problema su ključni faktori u borbi protiv gojaznosti. HaRPH apeluje na sve da se uključuju u akcije i inicijative koje imaju za cilj poboljšanje zdravlja i prevenciju debljine, s naglaskom na edukaciju o pravilnoj ishrani i fizičkoj aktivnost. Samo zajedničkim naporima možemo smanjiti rastuće stope gojaznosti i poboljšati kvalitetu života svih građana.
