U polovini pedesetih godina prošlog vijeka jug SAD se suočavao s rasizmom, što je kulminiralo linčovanjem četrnaestogodišnjeg Emmetta Tilla 1955. godine. Istovremeno, na drugom kraju svijeta, naš slikar Petar Lubarda stvara djelo „Buđenje Afrike“, osjećajući snažne društvene promjene, dok se Jugoslavija kroz pokret nesvrstanih bori za emancipaciju potlačenih naroda, posebno kroz umjetnost i kulturu.
Miloš Zarić, antropolog i kustos Kuće legata, organizira ciklus tribina pod nazivom „Angažovana vizuelna umetnost“, gdje će se u srijedu od 18 sati u Kući Legata Petra Lubarde na Dedinju održati peto izdanje posvećeno Lubardinom djelu „Buđenje Afrike“. Ova tribina će također obilježiti „Mesec afroameričke istorije“ koji se prati širom svijeta, a teme će obuhvatiti otpor rasizmu, kulturne i umetničke pokrete te uticaj Harlemske renesanse na američko društvo.
Afroamerička kultura, koja je nastala na krilima afričkog kulturnog nasljeđa, igrala je važnu ulogu u razvoju američkog društva, posebno kroz muziku, ples, jezik, religiju i umetnost. Tribina će također istražiti poetsku produkciju Harlemske renesanse i njen uticaj na oblikovanje crnog identiteta i umjetnosti.
Osim toga, tribina će se baviti uticajem Harlemske renesanse na kasnija društvena dešavanja, uključujući pojavu pokreta „Crne pantere“ i borbu za građanska prava. Rasno pitanje u Americi danas također će biti tema razgovora.
Muzej afričke umetnosti također obilježava „Mesec afroameričke istorije“ u saradnji sa ambasadom SAD, a kroz predavanje kustoskinje Ivane Vojt „Frizurom do slobode – nastanak i opstanak afro-kugle“ istražuje se simbolika afro-frizure u afroameričkoj kulturi. Nosioci afro-kugle su kroz ovaj simbol izražavali svoj ponos i prkosili socijalnim normama ljepote.
Aleksandra Prodanović Bojović će na predavanju govoriti o tradicionalnoj umetnosti Afrike i njenom odnosu s umetničkim izričajem Afroamerikanaca, te kako se ove dvije kulture međusobno nadopunjuju i dijalogiziraju.
Kroz ove tribine i predavanja, istražuju se važna pitanja rasizma, kulturne i umjetničke emancipacije te doprinosa afroameričke kulture svjetskoj umjetnosti i društvu u cjelini. S obzirom na aktuelna društvena previranja i rasne tenzije koje i dalje postoje, važno je proučavati prošlost i razumjeti raznolikost kulturnih identiteta kako bismo izgradili bolje i pravednije društvo za sve.
