Američki predsjednik Donald Trump nedavno je objavio odluku o uvođenju carina na uvoz iz Bosne i Hercegovine i Srbije, koje iznose 30, odnosno 35 posto. Ova informacija, objavljena putem njegovih društvenih mreža, odnosi se i na druge zemlje, dok prijedlozi za carine stupaju na snagu 1. augusta. Ove stope su niže od onih koje su najavljene ranije, što ukazuje na određenu fleksibilnost u politici SAD-a.
Ekonomisti, poput Ljube Jurčića, smatraju da bi zavodjenje ovih carina moglo imati manji uticaj na ekonomije regije nego što se to može pretpostaviti. Prema njegovim riječima, ni Srbija ni BiH nemaju značajan izvoz u Sjedinjene Američke Države. „Amerika uvozi ono što bi uvozila iz ovih zemalja, bez obzira na cijene. Ove carine su više politička klasifikacija nego ekonomski faktor“, ističe Jurčić.
Jurčić također naglašava da postoji mogućnost prevazilaženja carinskih tereta jednostavnim merama, kao što su kompenzacije od strane američkih uvoznika. Mnogi proizvodi koji se izvoze iz Srbije i BiH nisu toliko osjetljivi na cijene, što bi moglo smanjiti negativni uticaj ovih carina.
U ekonomskom smislu, Jurčić smatra da oblast bivše Jugoslavije nije od velike važnosti za Sjedinjene Američke Države. Bez obzira na carine, političari i ekonomisti iz ovih zemalja imaju priliku da izgrade nove odnose u trgovini i ekonomiji, što može dovesti do pozitivnih promjena.
Osim toga, prošle najave carina su se pojavile u aprilu, ali su suspendovane tokom pregovora s drugim državama. Novine su najavile da su zemlje koje ne postignu sporazum sa SAD-om izložene većim carinskim nametima, dok su Albanija, Crna Gora i Kosovo spomenuti sa nižim carinama od deset posto.
Jer, kako Jurčić zaključuje, budućnost ekonomskih odnosa zavisi više od unutrašnjih politika zemalja Balkana nego od politike SAD-a. Ove situacije predstavljaju izazov, ali i priliku za redefinisanje trgovinskih odnosa u regionu, što može doprinijeti jačanju lokalnih ekonomija.
