Tržište automobila: BiH i dalje evropski auto-otpad

Aleksandar Radosavljević avatar

U prvih deset mjeseci ove godine, BiH je uvezla 5.289 polovnih automobila više nego u istom periodu prethodne godine. Ovaj porast uvoza polovnih vozila izazvao je brojne reakcije među građanima i stručnjacima u automobilskoj industriji. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2023. godini registrovano je ukupno 30.456 polovnih automobila, što predstavlja značajan rast od 17,4 posto u odnosu na prošlu godinu.

Jedan od ključnih faktora koji doprinosi ovakvom trendu je ekonomska situacija u zemlji. Mnogi građani, suočeni s visokim troškovima života, odlučuju se za kupovinu polovnih automobila kako bi uštedjeli novac. Ova strategija omogućava ljudima da izbegnu veće troškove kupovine novih vozila, koja su često izvan njihovog budžeta. Stručnjaci ističu da popularnost polovnih automobila raste i zbog njihove dostupnosti na tržištu.

Iz sektora automobilske industrije dolazi upozorenje da se može očekivati dalji rast broja uvezenih polovnih vozila, što može imati i negativne posledice. Naime, povećan uvoz polovnjaka može dovesti do problema s kvalitetom vozila na domaćem tržištu. Postoji bojazan da neki od ovih automobila ne ispunjavaju ekološke standarde, što može pogoršati kvalitet vazduha u gradovima poput Banjaluke i Sarajeva.

Osim toga, veća ponuda polovnih automobila može uzrokovati i smanjenje cena na tržištu, što može na kratki rok biti povoljno za kupce. Međutim, dugoročno gledano, otvaraju se pitanja o održivosti takvog modela potrošnje. Da li je BiH spremna da se suoči s izazovima koje donosi prekomerni uvoz polovne u automobile, ili će to uzrokovati dodatne probleme sa zagađenjem i bezbednošću na putevima?

U kontekstu ovih brojki, lokalni trgovci polovnim vozilima zabeležavaju povećanje interesa kupaca. Mnogi od njih se prilagođavaju novim trendovima i proširuju svoje ponude kako bi privukli što više potrošača. To uključuje i uvođenje dodatnih usluga kao što su garancije i servisiranje automobila, kako bi kupci imali veće poverenje u polovne automobile.

S druge strane, vozači koji se odluče za kupovinu polovnog automobila često nailaze na izazove vezane za servisiranje i održavanje vozila. Stariji automobili zahtevaju češće popravke i održavanje, što može povećati ukupne troškove posedovanja vozila. Iz tog razloga, mnogi kupci se pre nego što donesu konačnu odluku o kupovini investira u dodatna istraživanja i konsultacije s stručnjacima u ovoj oblasti.

Kako bi se efektivno nosili s porastom uvoza polovnih automobila, neki stručnjaci sugerišu da bi trebalo razmotriti uvođenje strožih zakonskih propisa o ekološkim standardima za uvoz vozila. U mnogim evropskim zemljama postoje striktna pravila koja se odnose na emisije štetnih gasova i ekološke standarde, a to bi moglo pomoći i BiH da unapredi svoje zakone i poboljša kvalitet automobila na tržištu.

Jedan od predloga je da se poveća porez na uvoz polovnih automobila sa ciljem da se smanji njihov broj na tržištu. Ovo bi moglo stimulisati potražnju za novim vozilima, koja su često efikasnija i manje zagađuju okolinu. U tom smislu, vlasti bi mogle razmotriti i subvencije za kupovinu električnih ili hibridnih automobila, nudeći građanima alternativu koja bi dugoročno bila održivija.

U zaključku, porast uvoza polovnih automobila u Bosni i Hercegovini donosi brojne izazove i mogućnosti. Kako bi se maksimizirale koristi i minimizirale potencijalne negativne posledice, potrebno je da se svi učesnici na tržištu — od kupaca, trgovaca, do donosioca odluka — usmere ka održivijim rešenjima. Time bi se osigurao bolji kvalitet života građana, kao i očuvanje životne sredine.

Aleksandar Radosavljević avatar

izbor urednika