Nakon dugog niza knjiga inspiriranih sudbinom Josepha Merricka, pozornički komad Bernarda Pomerance, poznatog filma Davida Lyncha (1980.), „Čovjek slon“ sada dolazi na scenu – istoimeni komad prema dijelovima originalnog dramskog teksta Dimitrija Kokanova režirao je Kokan Mladenović, a premijera je bila 25. svibnja u Beogradskom dramskom pozorištu.
Nova predstava teatra na Crvenom krstu istražuje različite pozicije društvene drugosti, odbačenosti, marginalizacije i osude pojedinaca. Polazište za ovu predstavu su dokumentarni podaci i zapisi o slučaju Johna Merricka poznatog kao Čovjek slon. Predstava propituje kako izgled, podrijetlo, hormonalni status, bolesti utječu na poziciju koju osoba zauzima u društvu i na koji način društvo zlostavlja one koji se razlikuju od norme.
Glavni lik Joseph Merrick, metafora za „različitost i društvenu odbačenost“, bio je autentična osoba rođena 1862. godine u Leicesteru (Engleska), a njegov fizički deformitet se očitovao tek u petoj godini. Nakon što je bio u popravnom domu, postao je „putujuća atrakcija“ pohlepnog zabavljača, da bi svoj kratki život završio u londonskoj bolnici, zaintrigiravši medicinsku znanost i doktora Frederika Trevisa. Unatoč naporima liječnika, preminuo je u 27. godini od gušenja.
Nova predstava Beogradskog dramskog pozorišta ne temelji se samo na autorskom dramatskom tekstu Kokanova, već i na istraživačkom procesu koji je redatelj Kokan Mladenović proveo s glumcima. Fokus predstave nije samo na fizičkom deformitetu glavnog lika, već na načinu na koji društvo spektakla tretira one koji su drugačiji.
U glavnoj ulozi možemo vidjeti Ozrena Grabarića, a u ostalim ulogama su Mirjana Karanović, Jovo Maksić, Jana Milosavljević, Ivan Tomić, Slađana Vlajović, Aleksandar Jovanović, Milan Kolak, Ivana Nikolić, Ivan Zablaćanski i Bojana Stojković. Scenografiju potpisuje Marija Kalabić, kostimografiju Aleksandra Pecić Mladenović, glazbu Irena Popović Dragojević, a scenskim pokretom se bavila Andreja Kulešević.
Reditelj Mladenović objašnjava zašto ne voli raditi na gotovim materijalima i tekstovima te ističe da je važnije istraživati teme. Ova predstava, na neki način, odgovara na poznate eseje Susan Sontag o bolesti kao metafori u suvremenom društvu, a bavi se problemima društva i prezentacijama tih problema u pozorištu.
Predstava „Čovek slon“ postavlja pitanje kako društvo tretira one koji su različiti, kako senzacionalizam i medijska pozornost usmjeravaju pažnju na površinu stvari, umjesto na suštinu. Kroz priču o deformitetima jednog čovjeka, predstava želi istražiti deformitete jednog društva i potaknuti gledatelje na razmišljanje o prihvaćanju različitosti i suštinskim vrijednostima svakog pojedinca.
Predstava „Čovek slon“ donosi duboke emotivne i socijalne teme na pozornicu te potiče publiku na razmišljanje o važnosti prihvaćanja različitosti i osuđivanja diskriminacije. Kroz priču o Josephu Merricku, gledatelji imaju priliku sagledati surovost društva prema drugačijima te potaknuti na promišljanje o važnosti empatije i razumijevanja među ljudima. Nova predstava Beogradskog dramskog pozorišta obećava duboko emotivno iskustvo i poticajan društveni komentar, koji će izazvati gledatelje na razmišljanje o vlastitim stavovima prema drugačijima u društvu.
