Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je često nastojao da se predstavi kao bliski prijatelj američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali se čini da je taj odnos kompleksniji nego što ga je Netanyahu prikazivao. U poslednje vreme, izraelski mediji izveštavaju o spekulacijama o sve većem jazu između dva lidera, kao i njihovih zemalja. Na primer, tokom Trumpovog nedavnog putovanja po Bliskom istoku, izostanak posete Izraelu, često smatranom ključnim američkim saveznikom, dodatno je naglasio tu distance.
Osim toga, američki pregovori sa regionalnim protivnicima Izraela, poput Irana i pobunjenika iz Jemena, odvijali su se bez izraelskog učešća, što dodatno izaziva zabrinutost u Tel Avivu. Nedavna odluka američkog potpredsednika J. D. Vancea da otkaže posetu Izraelu zbog „logističkih“ problema takođe je izazvala dodatne kontroverze među izraelskim analitičarima.
Mitchell Barak, israelski dojavitelj i bivši savetnik nekoliko izraelskih političara, izjavio je da su Izraelci svedoci „potpunog sloma svega što bi moglo biti od koristi Izraelu.“ On smatra da ovo mora zabrinuti svakog građanina Izraela, s obzirom na to da su SAD tradicionalno bili najbliži saveznik države.
Barak naglašava da mnogi Izraelci krive Netanyahua za ovu situaciju, koji je često davao do znanja da ima kontrolu nad Trumpom. Prema njegovim rečima, „Netanyahu je prešao granicu“ u svom odnosu prema američkom predsedniku.
Unatoč rastućim tenzijama unutar Izraela, glasovi iz američke administracije pokušavaju da umanje zabrinutost. Prošle sedmice, posebni izaslanik predsjednika Trumpa, Steve Witkoff, rekao je da između Trumpa i Netanyahua „nema razlika“ kada je reč o njihovim stajalištima o situaciji u Gazi. Takođe, James Hewitt, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, potvrdio je predanost SAD-a Izraelu, odbacujući glasine o mogućem napuštanju zemlje.
Međutim, Trumpova administracija aktivno je radila na gušenju kritika koje dolaze iz američkih akademskih krugova, posebno u vezi sa izraelsičkim vojnim akcijama u Gazi. Postoje izveštaji o hapšenjima studenata koji su izražavali podršku Palestincima, što dodatno pokazuje blisku saradnju između SAD-a i Izraela.
Gledajući unazad, Trump je ispunio mnoge želje izraelske desnice tokom svog mandata, uključujući priznanje Jerusalima kao glavnog grada Izraela i povlačenje iz iranskog nuklearnog sporazuma. Ipak, neki od ovih poteza su, izgleda, doprineli razočaranju Trumpa u Netanyahua zbog nedostatka zahvalnosti.
Trump je bio ogorčen i kada je Netanyahu čestitao njegovom rivalu Joe Bidenu na izbornoj pobedi, što je dodatno pogoršalo njihov odnos. Ipak, Netanyahu i njegovi saveznici nastavljaju da se udvaraju Trumpu na predstojećim izborima, verujući da bi on mogao biti ključ za nastavak njihove agende.
Analitičari ističu da Netanyahu pokreće strategiju kako bi se osigurao da zadrži podršku u ovom komplkovanom političkom okruženju. Mnogi se pitaju kako će se raspletati situacija između Izraela i SAD-a, s obzirom na sve veće tenzije. Sve strani faktori, kao što su stranački donatori i politička klima, će imati uticaj na to kako će budućnost izgledati za Netanyahuovu administraciju.
Iako pojedini analitičari predviđaju da bi izazovi mogli naneti štetu njegovoj vlasti, Netanyahu je poznat po svojim veštinama preživljavanja u teškim vremenima. Mnogi izraelski političari i analitičari postavljaju pitanje da li će Netanyahu moći da se izvuče iz trenutne krize, s obzirom na pritisak koji dolazi sa svih strana, uključujući unutrašnju opoziciju i sve veće raslojavanje među njegovim saveznicima.
