U Srebrenici, gradu koji je bio poprište jednog od najtežih zločina u poslednjem ratu na prostoru bivše Jugoslavije, danas će biti održana proširena sednica Vlade Republike Srpske, na kojoj će se raspravljati o rezoluciji koja se odnosi na navodni genocid počinjen u tom gradu. Uoči ove sednice, postavljeni su plakati i bilbordi sa porukom na ćirilici – „Mi nismo genocidan narod“, uz poruku „Pamtimo… Ponosna Srbija i Srpska“, uz državne grbove Srbije i Republike Srpske.
Ova situacija dolazi u trenutku kada se ponovo pokreće rasprava o događajima koji su se odigrali u Srebrenici 1995. godine, kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, što je kvalifikovano kao genocid od strane Međunarodnog suda pravde u Hagu. Međutim, za mnoge Srbe, posebno u Republici Srpskoj, to je tema koja izaziva veliku osetljivost i negiranje optužbi.
Rezolucija koja će biti predmet rasprave na današnjoj sednici Vlade Republike Srpske, koju je inicirao poslanik SNSD iz tog entiteta, simboličan je potez kojim se osporava kvalifikacija zločina u Srebrenici kao genocida. Ova rezolucija, prema reakcijama iz Sarajeva, pokušava da prekroji istoriju i relativizuje zločine koji su se desili.
Na samom mestu stradanja, u Memorijalnom centru Potočari, danas će biti održana komemoracija povodom godišnjice zločina u Srebrenici. Očekuje se dolazak brojnih zvaničnika kako iz Bosne i Hercegovine, tako i iz inostranstva, koji će se pokloniti sećanju na nevine žrtve ovog strašnog događaja.
Suštinski, potez Vlade Republike Srpske da se bavi ovom temom i donosi rezoluciju koja negira genocid, pokazuje duboke podele i nelagodu koja i dalje postoji u odnosima između naroda na prostoru bivše Jugoslavije. Dok jedni tvrde da se mora suočiti sa prošlošću i priznati zločine koji su počinjeni, drugi insistiraju na negiranju i prekrajanju istorije.
U takvoj atmosferi, još jednom se otvara pitanje koliko su procesi pomirenja i suočavanja sa prošlošću zapravo duboko ukorenjeni u društvima na Balkanu i koliko su spremni da se izbore sa istinom, ma kakva ona bila. Danas, u Srebrenici, 26 godina nakon zločina, to pitanje i dalje ostaje otvoreno, dok se narodi suočavaju sa svojim demonima iz prošlosti.
Naravno, ovo je samo jedan mali deo priče o Srebrenici i tragediji koja se tamo odigrala. Iza brojki i političkih ocena, stoje ljudi – porodice koje su izgubile svoje najmilije, koji su do danas, često bez pravde i odgovornosti za počinjene zločine, pokušali da nastave dalje sa svojim životima.
Srbija, kao zemlja koja je bila jedan od glavnih učesnika ratova na prostoru bivše Jugoslavije, ima posebnu odgovornost da se suoči sa svojom prošlošću i prizna zločine koji su počinjeni u njeno ime. To je put ka pomirenju, ka izgradnji bolje budućnosti za sve narode Balkana, ali pre svega, to je moralna obaveza prema žrtvama zločina i njihovim porodicama.
Danas u Srebrenici, u toj maloj varošici koja je postala simbol brutalnosti ratova na Balkanu, ponovo će se čuti glasovi sećanja i pitanja, ali i glasovi nade i želje za boljim sutra. Jer, bez suočavanja sa istinom i priznavanja odgovornosti, nema istinskog pomirenja i izgradnje zajedničke budućnosti za sve narode ovog regiona.
U danima koji dolaze, kada se analizira značaj ovih događaja i rasprava koje se vode, ključno je zapitati se kako dalje, kako iz ovog začaranog kruga negiranja, relativizacije i prekrajanja istine, kako ka istinskom pomirenju i izgradnji bolje budućnosti za sve nas. Jer, bez suočavanja sa prošlošću, nema ni pravde, niti mira, niti prosperiteta za region Balkana.
