Tamara je bila trudna kada se tri sedmice morala sakrivati u ledeno hladnom podrumu svoje kuće u Černihivu, gradu na sjeveru Ukrajine. Nedavno, 17. aprila, ponovo je proživjela užas kada su ruski projektili ubili 18 i ranili desetke ljudi u njenom gradu. Kritikuje Zapad zbog odgode vojne pomoći koja je odobrena nakon problema u Kongresu SAD-a.
Prijedlog zakona uključuje 23 milijarde dolara za obnavljanje zaliha američkog oružja i proširenje budućih vojnih transfera Ukrajini. Drugih 14 milijardi dolara bit će iskorišteno za kupovinu naprednog oružja direktno od američkih vojnih kompanija, a 11 milijardi dolara za finansiranje američkih vojnih operacija u regiji, obuku ukrajinske vojske i jačanje obavještajne saradnje između Kijeva i Washingtona.
Ukrajina već dugo poziva Zapad da osigura F-16, koji bi mogli oboriti i otjerati ruske bombardere. Washington je odbio Ukrajini donirati svoje avione, dok su druge zemlje NATO-a obećale isporučiti čak 45 letjelica. Kijev će, međutim, prvih šest dobiti tek u julu.
Drugi su se posmatrači složili da je paket pomoći osmišljen kako bi Ukrajinu držao u defanzivi, ali i da joj neće dopustiti kontranapad kako bi povratila okupirane regije. SAD pokazuje svijetu da je stavio u istu ravan najveće neprijatelje Ukrajine i Izraela – Rusiju i Iran – s Kinom, što može dovesti do povećanja napetosti između SAD-a i Kine.
Pritisak SAD-a na Kinu mogao bi rezultirati jačanjem veza Kine i Rusije, što bi moglo donijeti dodatne ekonomske povlastice za Moskvu. Kako trgovinski promet između Rusije i Kine raste, Kina bi mogla dobiti veće popuste za naftu i plin od Rusije.
