Naučnici su istraživali genetske predispozicije pojedinih osobina kod ljudi koje su vezane za dnevnu svjetlost, poput raspoloženja i redovnog spavanja, te su otkrili da su neandertalski preci mogli imati uticaja na njih. Istraživanje genoma 100.000 Britanaca koji su naslijedili DNK od neandertalaca pokazalo je da su među njima češći bezvoljnost, usamljenost, te da kasno odlaze na spavanje i puše.
Naučnici Instituta Maks Plank u njemačkom gradu Lajpcigu su utvrdili da je ukrštanje neandertalaca s ljudskom rasom imalo utjecaj na boju kože i kose ljudi, ali ne u nekom određenom smjeru. Coautor studije, Mihael Daneman, rekao je da ta otkrića sugeriraju da su neandertalci već bili dobro prilagođeni na malo dnevne svjetlosti u Evropi kada je savremeni čovjek prvi put došao na Stari kontinent iz Afrike prije oko 50.000 godina.
Rezultati istraživanja objavljeni su u „Američkom časopisu za ljudsku genetiku“ te su naišli na veliki interes javnosti. Ovo otkriće otvara nova vrata razumijevanju evolucije ljudi i kako su neandertalci mogli uticati na genetske predispozicije koje su još uvijek prisutne kod savremenih ljudi.
Studija je također pokazala da su neandertalci vjerojatno imali različite načine prilagođavanja na okoliš od savremenih ljudi, što je dovelo do razlika u genetskim predispozicijama pojedinih osobina. Ova istraživanja pružaju nova saznanja o evoluciji ljudi i kako su se genetske karakteristike prenosile kroz generacije.
Neki od zaključaka studije su da je genetsko naslijeđe od neandertalaca možda uticalo na sklonost nekih ljudi ka bezvoljnosti, usamljenosti, kasnom odlasku na spavanje i pušenju. Ističe se da su neandertalci bili dobro prilagođeni na promjene u dnevnoj svjetlosti u Evropi, što je moglo ostaviti trajan uticaj na genetske predispozicije savremenih ljudi.
Ovo istraživanje otvara nova pitanja o evoluciji ljudi i kako su neandertalci mogli uticati na genetske predispozicije kod savremenih ljudi, te kako su se te predispozicije prenosile kroz generacije. Naučnici se nadaju da će daljnja istraživanja pružiti više saznanja o evoluciji ljudi i kako su se genetske karakteristike razvijale tokom vremena.
Studija je također pokazala da su neandertalci imali različite načine prilagođavanja na okoliš od savremenih ljudi, što je dovelo do razlika u genetskim predispozicijama pojedinih osobina. Ova istraživanja pružaju nova saznanja o evoluciji ljudi i kako su se genetske karakteristike prenosile kroz generacije.
Naučnici se nadaju da će daljnja istraživanja pružiti više saznanja o evoluciji ljudi i kako su se genetske karakteristike razvijale tokom vremena. Ovo otkriće ukazuje na važnost razumijevanja evolucije ljudi i kako su se genetske predispozicije oblikovale kroz generacije.
Ukratko, istraživanje genoma 100.000 Britanaca koji su naslijedili DNK od neandertalaca otkrilo je da su neandertalski preci možda imali uticaja na genetske predispozicije pojedinih osobina kod savremenih ljudi, poput bezvoljnosti, usamljenosti, kasnog odlaska na spavanje i pušenja. Ova otkrića otvaraju nova pitanja o evoluciji ljudi i kako su se genetske karakteristike razvijale kroz vijekove. Daljnja istraživanja će pružiti više saznanja o uticaju neandertalaca na genetske predispozicije kod savremenih ljudi i kako su se te predispozicije prenosile kroz generacije.
