Uzorci ljudskog mozga sadrže nanoplastike težine kašike

Nikoleta Tadić avatar

Uzorci ljudskog mozga koje su naučnici iz Nju Meksika prikupili tokom obdukcije pokazuju zabrinjavajuću pojavu – prisustvo veće količine mikroplastike u odnosu na uzorke prikupljene pre osam godina. Ovi rezultati dolaze iz studije koju je sproveo tim naučnika sa Univerziteta Nju Meksiko u Albukerkiju i otkrivaju alarmantne trendove u zagađenju koje može imati dalekosežne posledice po zdravlje ljudi.

Kako je otkrio profesor Metju Kampen, vođa istraživanja, uzorci mozga leševa su sadržali od sedam do trideset puta više sitnih komadića plastike u poređenju s bubrežnim i jetrenim uzorcima. Ovo otkriće ukazuje na to da mikroplastika penetrira duboko u ljudski organizam i akumulira se u vitalnim organima, a posebno u mozgu, koji je centralni deo nervnog sistema.

U studiji su korišćeni uzorci mozga pojedinaca starih između 45 i 50 godina. Istraživači su izmerili koncentraciju nanoplastike i otkrili da su količine iznosile 4.800 mikrograma po gramu moždanog tkiva, što je ekvivalentno jednoj plastičnoj kašiki. Ove informacije objavljene su na medijskoj platformi CNN, što je dodatno skrenulo pažnju javnosti na problem zagađenja plastikom.

Zabrinutost zbog prisustva mikroplastike u ljudskom telu postaje sve učestalija tema među naučnicima. Mikroplastika, koja je rezultat razgradnje većih plastičnih predmeta, može biti prisutna u hrani, vodi i vazduhu. Ovi sitni zagađivači su toliko mali da ih ljudski organizam može lako apsorbovati, potencijalno uzrokujući različite zdravstvene probleme, uključujući upalne procese, hormonalne poremećaje i neurološke probleme.

Nedavna istraživanja su pokazala da se mikroplastika može transportovati kroz krvotok i doseći različite delove tela, uključujući mozak. S obzirom na sve veću količinu plastike koja se koristi u svakodnevnom životu, naučnici se boje da bi dugotrajna izloženost mikroplastici mogla imati ozbiljne posledice po zdravlje ljudi.

Profesor Kampen je istakao da je važno nastaviti sa ovim istraživanjima kako bi se bolje razumele potencijalne posledice mikroplastike na ljudsko zdravlje. On se nada da će njihova studija podstaći dalja istraživanja i javnu svest o ovom pitanju. U međuvremenu, priznaje da je potrebna hitna akcija da se smanji korišćenje plastike i njeno oslobađanje u prirodu.

Porast količine mikroplastike u ljudskom mozgu ukazuje na potrebu za većom pažnjom prema našim navikama i načinu života. Kako se plastika sve više koristi, neophodno je da preispitamo naše izbore i potražimo alternativne materijale koji su ekološki prihvatljiviji.

Ova studija nije jedina koja ukazuje na ozbiljnost problema mikroplastike. U brojnim drugim istraživanjima, naučnici su se bavili efektima plastike na divlje životinje, ekosisteme i ljudsko zdravlje. Rezultati su često slični – prisustvo mikroplastike u telima živih bića može negativno uticati na njihove fiziološke funkcije i dovesti do smanjenja biodiverziteta.

Na kraju, važno je naglasiti da je borba protiv zagađenja plastikom odgovornost svih nas. Potrebno je da se edukujemo, reduciramo potrošnju plastike i podržimo inicijative koje se bore za čišći i zdraviji svet. Ovdje nije reč samo o našoj dobrobiti, već i o dobrobiti budućih generacija koje zaslužuju zdraviju planetu.

Zabrinjavajući podaci iz ove studije predstavljaju samo jedan od mnogih dokaza o negativnom uticaju ljudskih aktivnosti na zdravlje i životnu sredinu, kroz što je neophodno raditi na smanjenju plastike u našem svakodnevnom životu.

Nikoleta Tadić avatar

izbor urednika