Vlada Japana podstiče kompanije da usvoje četvorodnevnu radnu sedmicu | Japan Vijesti

Aleksandar Radosavljević avatar

Podrška vlade za bolju ravnotežu između posla i privatnog života predstavlja značajnu promjenu u Japanu. Zemlja je poznata po kulturi radoholičkog stoicizma, ali pokušava riješiti zabrinjavajući nedostatak radne snage kampanjama za usvajanje četvorodnevne radne sedmice. Japanska vlada je prvi put izrazila podršku za kraću radnu sedmicu 2021. godine, ali se koncept sporo usvaja. Samo oko osam posto kompanija u Japanu dozvoljava zaposlenima tri ili više slobodnih dana tokom sedmice, dok sedam posto daje zakonski propisan slobodan dan, prema ministarstvu zdravlja, rada i socijalne skrbi.

Vlada je pokrenula kampanju „reforme stila rada“ kako bi promovirala kraće radno vrijeme i druge fleksibilne aranžmane, zajedno sa ograničenjima prekovremenog rada i plaćenim godišnjim odmorom. Ministarstvo rada je nedavno počelo nudeći besplatne konsultacije, grantove i rastuću biblioteku uspješnih priča kao dodatnu motivaciju. Cilj je stvoriti društvo u kojem radnici mogu birati između različitih stilova rada prema svojim okolnostima i omogućiti svakom radniku bolji pogled na budućnost.

Odjeljenje koje nadgleda nove usluge podrške za preduzeća kaže da su se do sada samo tri kompanije javile za savjet o unošenju izmjena, relevantnim propisima i dostupnim subvencijama, što ilustruje izazove s kojima se inicijativa suočava. Kritičari vladine inicijative tvrde da ljudi koji rade na četvorodnevnom rasporedu često na kraju rade jednako naporno za manje plate.

Japan se suočava s problemom pada stope nataliteta i očekuje se da će radno sposobno stanovništvo do 2065. godine pasti za 40 posto na 45 miliona ljudi, sa sadašnjih 74 miliona, što se djelimično pripisuje kulturi fokusiranoj na posao u zemlji. Dugi sati rada su norma, a nedavna vladina bijela knjiga o „karošiju“, japanskom terminu za „smrt od prekomjernog rada“, navodi da Japan ima najmanje 54 takva smrtna slučaja godišnje, uključujući i srčane udare.

Promjena tog načina razmišljanja smatra se ključnom za održavanje održive radne snage. Postoje znaci približavanja toj promjeni, a godišnja Gallupova anketa koja mjeri angažiranost zaposlenih je u svom najnovijem istraživanju svrstala Japan među najmanje angažiran radničku populaciju među svim ispitivanim nacionalnostima. Vlada se nada da će uz podršku i motivaciju radnici moći bolje uskladiti svoj radni i privatni život, što će na kraju doprinijeti smanjenju prekovremenog rada i povećanju produktivnosti, zadovoljstva zaposlenika i općenito boljoj kvaliteti života u zemlji.

Aleksandar Radosavljević avatar

izbor urednika