Zašto bole zglobovi pre oluje

Marijana Radovanović avatar

Vec vekovima ljudi veruju da bolni zglobovi mogu predvideti vremenske promene, posebno kada je reč o povećanoj nelagodnosti pre kiše ili dolaska hladnog vremena. Ova percepcija se često zasniva na ličnim iskustvima i svedočenjima mnogih pojedinaca, koji ističu da osećaju pogoršanje simptoma artritisa ili drugih zglobnih problema tajanstvenim, povezanim sa promenama u vremenskim uslovima. Iako izgleda da ovaj fenomen ima neka naučna objašnjenja, istraživanja su pokazala da su dokazi o ovome još uvek nejasni i ponekad kontradiktorni.

Jedan od ključnih faktora za razumevanje ove povezanosti je barometarski pritisak, odnosno pritisak vazduha koji deluje na Zemljinu površinu. Atmosferski pritisak se menja u zavisnosti od vremenskih sistema; tokom stabilnih vremenskih uslova dominira visok pritisak, dok nizak pritisak obično označava loše vreme sa padavinama i visokom vlažnošću. Ove promene u pritisku mogu uticati na zglobove, ali kako?

Pokretni zglobovi predstavljaju složene strukture ispunjene sinovijalnom tečnošću koja služi kao lubrikant. Kada su zglobovi zdravi, kretanje je glatko i bezbolno. Međutim, pojedinci sa oštećenjem hrskavice, kao što je slučaj sa osteoartritisom, ili sa inflamatornim stanjima, kao što je reumatoidni artritis, mogu primetiti da su bolovi u zglobovima intenzivniji tokom promena pritiska. Jedna od vodećih hipoteza sugeriše da opadanje barometarskog pritiska može izazvati širenje upaljenih tkiva u zglobovima, što povećava pritisak na nervne završetke i time pojačava bol.

S druge strane, kada se pritisak naglo poveća, neki ljudi takođe mogu doživeti nelagodnost jer se osetljiva tkiva dodatno komprimiraju. Istraživanja o ovoj temi pružaju ograničenu podršku ovim teorijama. Na primer, studija iz 2007. godine je otkrila blagu, ali statistički značajnu povezanost između opadanja pritiska i povećanja bola u kolenima kod pacijenata sa osteoartritisom. Međutim, pitanja ostaju: zašto neki ljudi osećaju povezanost, dok drugi ne primećuju nikakvu razliku?

Godine 2011. sistematski pregled koji se bavio odnosom između vremena i bola kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom je pokazao različite reakcije; neki su više osećali bol pri niskom pritisku, dok su drugi to ignorisali ili su imali jaču nelagodnost pri visokom pritisku. Slična situacija je zabeležena i u istraživanju iz 2019. godine koje je koristilo aplikaciju za praćenje bola, otkrivajući blagu povezanost između pada pritiska i povećane nelagodnosti, ali sa velikim individualnim razlikama.

Meteološki uslovi takođe se ne sastoje samo od pritiska. Promene u temperaturi i vlažnosti prate promene pritiska, što dodatno komplikuje slike o tome šta izaziva koji bol. Niske temperature mogu uzrokovati ukočenost mišića i smanjiti fleksibilnost, što povećava rizik od bolova i naprezanja. Dodatno, hladno vreme može izazvati sužavanje krvnih sudova, što umanjuje dotok kiseonika u zglobove i potencijalno pogoršava upalu kod osoba sa artritisom.

Na osnovu sakupljenih podataka, odgovor na pitanje da li zaista postoji vremenska prognoza u zglobovima nije jednostavan. Naučna istraživanja sugerišu da promene u vremenskim uslovima mogu uticati na bolove u zglobovima kod nekih ljudi, ali reakcije variraju zavisno od različitih faktora. Ove reakcije mogu zavisiti od tipa oboljenja, opšteg zdravstvenog stanja, pa čak i individualne osetljivosti na bol. Iako zglobovi možda nisu pouzdaniji kao meteorološke prognoze, mnogi sa hroničnim bolestima mogu ih doživljavati kao prirodni alarm za predstojeće vremenske promene, često ne sa stopostotnom sigurnošću. U tom smislu, iako nauka ne pruža konačan odgovor, ljudska osećanja i subjektivna iskustva ostaju važna.

Marijana Radovanović avatar

izbor urednika