Gojaznost se smatra epidemijom 21. stoljeća, posebno u kontekstu povezanosti s dijabetesom, srčanim udarima i drugim ozbiljnim bolestima. Međutim, poznati ruski kardiolog, dr. Aleksandar Mjasnikov, iznio je svoje mišljenje o ovoj temi. Mjasnikov tvrdi da je svaka osoba sklon povećanju tjelesne težine od 20. do 65. godine života, no ističe i važnost genetike u određivanju težine.
Univerzalna formula za idealnu tjelesnu težinu „težina = visina – 100“ ne može se primijeniti na sve ljude, a prekomjerna težina kod roditelja može povećati rizik od prekomjerne težine kod djece. Prema Mjasnikovu, tjelesna težina se stječe tijekom godina, a hormonski sustav se prilagođava toj težini. Zbog toga je teško izgubiti kilograme u početku i održati dijetu.
Ako osoba s umereno prekomjernom težinom ima normalne vrijednosti kolesterola i šećera u krvi te se osjeća dobro, nema potrebe za radikalnim mršavljenjem. Mjasnikov također ističe da gubitak težine može rezultirati umorom, razdražljivošću, lošim snom i opuštenom kožom na licu te da kilogrami mogu lako povratiti čak i uz niskokaloričnu dijetu.
Kada je u pitanju njegov osobni primjer, Mjasnikov ističe da se osjeća bolje sa 88 kilograma nego sa 83 kilograma te da je ta težina njegova već 20 godina. On također savjetuje povremeno, jednom ili najviše dva puta mjesečno, provesti dan posta ili konzumirati niskokalorične biljne namirnice kako bi se preventivno utjecalo na dijabetes i druge bolesti.
Studije su pokazale da prekomjerna tjelesna težina može povećati rizik od raznih zdravstvenih problema, uključujući dijabetes tipa 2, srčane bolesti, visok krvni tlak, određene vrste raka i mnoge druge. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pretilost se definira kao prekomjerna tjelesna masnoća koja predstavlja zdravstveni rizik.
Istraživanja su pokazala da je pretilost povezana s različitim čimbenicima kao što su genetika, prehrana, tjelesna aktivnost, okolina te biokemijski i neurofiziološki čimbenici. Pretilost može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, uključujući povećan rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, zatajenja bubrega, određenih vrsta raka te drugih stanja poput poremećaja spavanja, problema s disanjem i degenerativnih bolesti zglobova.
Prevencija pretilosti može uključivati promjene u prehrani, povećanu tjelesnu aktivnost, smanjenje unosa kalorija te promjene u životnom stilu. Važno je educirati javnost o štetnim učincima pretilosti te poticati zdrave navike kao što su redovita tjelesna aktivnost i pravilna prehrana.
U Hrvatskoj se također provode različite preventivne mjere kako bi se suzbila pretilost i njezine posljedice. Edukacija stanovništva o zdravoj prehrani, organizacija sportskih i rekreacijskih aktivnosti te promocija zdravih životnih stilova ključne su u borbi protiv pretilosti. Također, potrebno je kontinuirano praćenje i istraživanje ove problematike kako bi se pravovremeno identificirali rizični faktori te poduzeli odgovarajući preventivni i terapijski postupci.
Uz pravilnu edukaciju, podršku obitelji i zdravstvenih stručnjaka te vlastitu motivaciju i volju, svatko može uspješno kontrolirati tjelesnu težinu i smanjiti rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema povezanih s pretilošću. Važno je promicati svijest o zdravom načinu života te poticati ljude da vode brigu o svom zdravlju i dobrobiti kroz pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i balansiran životni stil.
