Mnogi se ne pitaju što se događa s dugom prema banci kada korisnik kredita umre. Kada se uzima kredit, razgovara se o kamati, rokovima otplate, iznosu i visini rata, ali smrt je nešto što nije moguće predvidjeti. Stoga je važno razmotriti sve opcije prije potpisivanja ugovora sa bankom, posebno kada je riječ o stambenim kreditima koji uključuju i ugovor o životnom osiguranju.
U slučaju smrti korisnika kredita, dug se obično naplaćuje od strane osiguravajuće kuće ili prenosi na nasljednike. Međutim, postoji mogućnost da nasljednici odbiju nasljedstvo ako su dugovi veći od imovine. U većini slučajeva, osiguravanje kredita nije veliki dodatni trošak, ali može biti od velike pomoći u slučaju nepredviđenih okolnosti.
Ne postoji određeni rok za uplatu novca osiguranju kako bi se ostvarila prava u slučaju smrti korisnika kredita, već polisa počinje da važi od trenutka potpisivanja. Dušan Uzelac smatra da je osiguranje kredita korisno prvenstveno za banku, te da nasljednici preminulog nemaju obavezu prema banci.
Bankama je najvažnije da se rate kredita redovno uplaćuju, te da se aktivira hipoteka u slučaju neplaćanja. Kod manjih kredita poput keš kredita, procedura bez osiguranja može biti drugačija, no naslednici mogu odlučiti da se odreknu nasljedstva, čime banka gubi pravo da naplati dug.
Kod gotovinskih kredita češće se sklapaju ugovori o osiguranju u slučaju nezaposlenosti, što može biti korisno ako korisnik ostane bez posla. Osiguravajuća kuća tada preuzima otplatu zajma na određeni period. Ova je opcija jeftina i može olakšati situaciju ukoliko dođe do gubitka posla ili propasti firme.
Ipak, važno je razmotriti sve opcije i unaprijed se informirati o mogućnostima osiguranja kredita kako bi se izbjegle neprijatne situacije u slučaju smrti ili gubitka posla.
