Stari Evropa, još više i Balkan: Kojim mjerama ‘podmladiti’ stanovništvo | Demografija

Evropa stari, a Hrvatska je pogođena niskim natalitetom i demografskim problemima. Prema najnovijim podacima Eurostata, prosječna starost stanovništva u EU je porasla na 44,5 godina, sa tendencijom rasta u protekle decenije. Najstarije stanovništvo je u Italiji, sa prosječnom starošću od 48,4 godina, dok je najmlađe na Kosovu, sa prosječno 30,5 godina. U Hrvatskoj, prosječna starost je porasla na 45,4 godine.
Uzrok ovog trenda su pad nataliteta i povećanje mortaliteta, što dovodi do sve većeg udjela starijeg stanovništva u populaciji. Dok neke zemlje kao Švedska, Irska, Luksemburg i Njemačka uspijevaju zadržati ili čak smanjiti koeficijent starosne zavisnosti putem prihvatanja stranih radnika, druge zemlje Balkana se suočavaju sa izazovom stagnacije populacije i odlivom radne snage.
Strategije za rješenje demografskih problema uključuju poticanje fertiliteta, zdravstvenu skrb, brigu za starije i politiku migracija. Međutim, evidentno je da se ovi problemi neće riješiti brzo i zahtijevaju dugoročne promjene. Migracije se smatraju alternativom za popunjavanje praznina u radnoj snazi, ali zahtijevaju kompleksan i multidisciplinarni pristup.
Hrvatska se suočava sa stalnim porastom udjela starijeg stanovništva, dok se stopa nataliteta ne povećava. Potrebno je uskladiti demografsku politiku sa općom političkom slikom, te pronalaziti načine za privlačenje i zadržavanje radne snage, kao i povezivanje obrazovnih profila sa potrebama tržišta rada. Izazovi demografske politike postaju sve veći, posebno u svjetlu rastuće desnice u Evropi koja zagovara zatvaranje granica za migrante iz drugih dijelova svijeta. Balkan bi mogao biti budući izvor radne snage za države na zapadu, ali je važno uspostaviti jasne smjernice za upravljanje migracijama i stranim radnicima.