Mađarski parlament je danas donio značajnu odluku o povlačenju zemlje iz Međunarodnog krivičnog suda (ICC), čime se Mađarska nakon 23 godine odriče Rimskog statuta. Ovu odluku je podržalo 134 poslanika, dok je 37 bilo protiv, a 7 se uzdržalo od glasanja. Ova odluka je izazvala različite reakcije, s obzirom na to da se radi o kontroverznoj temi koja se tiče međunarodnog pravnog sistema i odgovornosti za ratne zločine.
Vlada premijera Viktora Orbana, koja je podnela predlog, navela je da je Međunarodni krivični sud postao politička organizacija koja odstupa od svoje prvobitne svrhe. Potpredsednik vlade Žolt Šemjen je istakao da Mađarska „najoštrije odbacuje upotrebu međunarodnih organizacija, naročito krivičnih sudova, kao instrumenata političkog uticaja“. U ovom predlogu se naglašava da Mađarska želi da očuva svoju suverenost i da ne bude podložna pritiscima međunarodnih tela koja, po mišljenju vlasti, ne deluju nepristrasno.
Ova odluka dolazi u trenutku kada se tenzije između Mađarske i nekih zapadnih zemalja, pa i institucija EU, dodatno pojačavaju. Činjenica da su neke članice Evropske unije, poput Kine, Rusije, Turske, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, još uvek ratifikovale konvenciju može dodatno komplikuje situaciju na međunarodnoj sceni. Ova tema je posebno relevantna s obzirom na trenutne globalne politike i stavove prema ratnim zločinima.
Orbanska vlada je najavila ovaj korak 3. aprila, nakon posete izraelskog premijera Benjamina Netanijahua Budimpešti. Netanijahu je bio suočen sa nalogom za hapšenje koji je izdao ICC zbog navodnih ratnih zločina u Gazi. Ovaj moćni politički signal iz Mađarske može se posmatrati kao pokušaj da se zaštiti domaća politika i svest o temama vezanim za nacionalni suverenitet.
Kritičari odluke upozoravaju na moguće posledice. Njihovo stanovište je da će ovakvo povlačenje oslabiti globalni sistem pravde i otežati obračunavanje sa ratnim zločinima i zloupotrebama vlasti. Takođe, smatraju da se ovakvim potezima negira odgovornost koja bi trebala biti prisutna u svim državama prema međunarodnom pravu. Mađarska bi, u ovom smislu, mogla postati predmet kritike međunarodne zajednice koja često apeluje na važenje i poštovanje međunarodnih normi i prava.
Osim toga, odluku podržava i deo javnosti koji smatra da je sud postao alat u rukama nekih moćnijih zemalja za ostvarivanje vlastitih interesa. U ovom smislu, Orbanska vlast pokušava da se distancira od pritisaka koje dolaze iz inostranstva, kao i da učvrsti svoj politički položaj unutar zemlje, što će verovatno doprineti daljoj polarizaciji u domaćem političkom prostoru.
Zbog prirode politike i međunarodnih odnosa, ovaj potez može imati dugoročne posledice za Mađarsku. Odnos koji razvija sa drugim zemljama može se promeniti, posebno kada su u pitanju evropske institucije i njihove buduće strategije prema istočnoj Evropi. U vremenu kada je saradnja između zemalja ključna za rešavanje mnogih globalnih problema, ovakvo povlačenje može doneti veće nepredvidivosti u međunarodnim odnosima.
Kako se situacija bude razvijala, biće ključno pratiti reakcije drugih zemalja, kao i kako će Mađarska balansirati između nacionalnih interesa i obaveza prema međunarodnom pravu. U svakom slučaju, odluka mađarskog parlamenta postavlja nova pitanja o budućnosti međunarodnog prava i odgovornosti, i može postati kaplja koja će preliti čašu u složenim geopolitickim odnosima u ovoj regiji.
