Pritisak ili kazna: Zašto je Trumpov zamjenik otkazao posjetu Izraelu? | VIJESTI

Aleksandar Radosavljević avatar

Postoje različita nagađanja o odnosima između američkog predsednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, posebno u kontekstu sukoba u Gazi. Dok neki analitičari smatraju da postoji stvarno neslaganje između njih, drugi se zalažu za mišljenje da je reč o razlici u prioritetima. Američki portal Axios izvestio je o otkazivanju planirane posete potpredsednika J.D. Vance-a Izraelu, s obzirom na to da bi takav potez mogao biti shvaćen kao podrška američke administracije izraelskim vojnim operacijama u Gazi.

Liqaa Maki, viša istraživačica u Al Jazeerinom centru za studije, sugeriše da ovo otkazivanje predstavlja dodatni pritisak na izraelskog premijera. Takođe, ističe da je Trump planirao poslati Vance-a kako bi pokušao smanjiti tenzije. Međutim, vojna operacija pod nazivom „Gideonove kočije“, koja je započela bez konsultacije sa Vašingtonom, dovela je do toga da je poseta otkazana.

Ovaj potez Washingtona može se tumačiti kao poruka Izraelu da ne treba delovati samostalno i da američka administracija mora biti obaveštavana o izraelskim aktivnostima. Na drugoj strani, Ehab Jabareen, pisac i stručnjak za izraelske poslove, izražava stav da američko „zeleno svetlo“ za Izrael počinje da bledi, ali još uvek nije postavljeno „crveno svetlo“. Iako postoji određena američka rezerva, Jabareen smatra da su pritisci na Izrael još uvek daleko od sankcija.

Izrael, sa svoje strane, pokušava promeniti pravila igre kako bi stvorio neugodnu situaciju za SAD i učinio Netanyahua jačim u njegovim naporima. Jabareen smatra da Izrael shvata kako još uvek ima manevarskog prostora u odnosima sa Amerikom, uprkos međunarodnim posledicama.

Govoreći o Trumpovim frustracijama prema Netanyahuovoj strategiji, Maki ukazuje na to da nema realnog napretka na terenu, što dovodi do humanitarnih kriza i pritisaka na SAD u njihovim arapskim i međunarodnim odnosima. On i Netanyahu dele neprepoznavanje Hamasa i otpora u Gazi, a ideja prisilnog raseljavanja nije daleko od američkih interesa, prema Makijevim rečima. Takođe naglašava da je Izrael ključan za američku nacionalnu sigurnost.

Sjedinjene Američke Države su, kako kaže Maki, duboko umiješane u konflikt, jer su najveći dobavljač oružja za Izrael. Jabareen dodaje da američka administracija ne diskutuje o rešenju sa dve države, već se fokusira na ono što dolazi nakon rata u Gazi. Washington želi sprečiti Netanyahua da izvuče državu u strateški poraz, a ne nužno da spreči pobedu Izraela.

Maki takođe primećuje da je trenutna situacija u pregovorima u Dohi komplikovana, jer dok Trump želi uspeh u postizanju prekida vatre i razmene zarobljenika, Izrael postavlja uslove kao što je razoružavanje Hamasa. Ovi protivstrani interesi čine pregovore složenim.

S obzirom na izveštaje o proširenju izraelskih vojnih operacija, Jabareen upozorava da bi situacija mogla eskalirati do tačke u kojoj bi život zarobljenika mogao biti ugrožen, posebno ako operacija „Gideonove kočije“ počne sa punim delovanjem. Izrael je, prema njegovim rečima, u „devedesetoj minutu bitke“ i stoga pojačava vojne operacije kako bi ukinuo diplomatske mogućnosti i izazvao eskalaciju koja bi mogla ometati buduće inicijative.

Ova situacija dodatno komplicira odnose između dve strane i ukazuje na napetost u američko-izraelskim odnosima u trenutku kada se međunarodni pritisci na Izrael pojačavaju zbog humanitarne krize koja proističe iz sukoba. Izrael bi mogao da se suoči s ozbiljnim posledicama na međunarodnom planu ukoliko ne uspe da uspostavi efikasan dijalog i pregovore koji bi mogli dovesti do stabilnosti u regionu.

Aleksandar Radosavljević avatar

izbor urednika