Seláković je nedavno otvorio Skupštinu i godišnji skup Srpskog arheološkog društva, ističući značaj arheoloških istraživanja za očuvanje i proučavanje srpske kulture i istorije. Ova manifestacija okupila je stručnjake, istraživače i entuzijaste koji se bave arheologijom i njenim različitim aspektima.
U svom obraćanju, Seláković je naglasio kako arheologija igra ključnu ulogu u razumevanju identiteta naroda. On je istakao da arheološka otkrića često pomažu u rekonstrukciji prošlih događaja, ali i u stvaranju temelja za buduće istraživačke projekte. Obuhvatajući širok spektar tema, godišnji skup okuplja ljude iz različitih disciplinskih pozadina koji zajedno učestvuju u razmeni znanja i iskustava.
Ovo zborovanje predstavlja platformu za diskutovanje o najnovijim arheološkim otkrićima, kao i o metodologijama koje se koriste u arheološkim iskopavanjima. Seláković je spomenuo da se u proteklim godinama mnogo inovacija razvilo u oblasti arheoloških tehnika, što omogućava efikasnije istraživanje. Upotreba modernih tehnologija, poput 3D skeniranja i geofizičkih metoda, dramatično je promenila način na koji istražujemo prošlost.
Takođe, Seláković je ukazao na izazove s kojima se suočavaju arheolozi u Srbiji. Održavanje i zaštita arheoloških lokaliteta postali su prioriteti, s obzirom na sve prisutnije pretnje zbog urbanizacije i industrijsko-ekoloških faktora. On je naglasio važnost zajedničkog delovanja institucija, stručnjaka i lokalnih zajednica kako bi se osigurala dugoročna zaštita kulturnog nasleđa.
Na godišnjem skupu predstavljeni su i neki od najznačajnijih arheoloških projekata koji su tokom godine realizovani u Srbiji. Istraživači su izložili nalaze iz različitih perioda, uključujući praistoriju, antiku i srednji vek. Ovi nalazi ne samo da doprinose poznavanju istorije, već su i direktno povezani sa identitetom i tradicijom savrene Srbije.
Učesnici su raspravljali o važnosti multidisciplinarnog pristupa arheologiji, gde se elastične granice između arheologije, istorije, umetnosti i antropologije sve više brišu. Ovaj pristup obogaćuje istraživački rad i omogućava bolje razumevanje ljudskih društava kroz različite prizme. Na primjer, analize materijalne kulture često uključuju i proučavanje građevinskih tehnika, prehrambenih navika i religijskih uverenja, što dodatno obogaćuje naše znanje o prošlim civilizacijama.
Tokom skupa, poseban fokus bio je na obrazovanju i popularizaciji arheologije među mlađim generacijama. Seláković je naglasio da je važno uključiti mlade ljude u istraživačke projekte, organizovati radionice i edukativne programe koji će ih motivisati da se bave ovom važnom naučnom disciplinom. Time ne samo da se stvara novi entuzijazam za arheologiju, već se i jača svest o značaju zaštite kulturnog nasleđa.
Godišnji skup je takođe pružio priliku za umrežavanje i saradnju među arheolozima iz različitih institucija. Povezivanje različitih stručnjaka može rezultirati novim projektima i zajedničkim istraživanjima, što doprinosi napretku arheološke nauke u Srbiji. Seláković je izrazio podršku takvim inicijativama i naglasio važnost saradnje između akademskih institucija i terenskih istraživanja.
Na kraju, Seláković je pozvao sve prisutne da nastave da se bore za očuvanje arheološkog nasleđa i da podrže napore koji imaju za cilj zaštitu ovih neprocenjivih resursa. Njegova poruka bila je jasna: arheologija je više od nauke; to je most između prošlosti i budućnosti, koji nam pomaže da razumemo ko smo i odakle dolazimo. Ukoliko nastavimo da istražujemo i čuvamo svoju prošlost, imamo šansu da gradimo bolju budućnost.
