Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj do subote popodne beleži značajan pad, budući da su podaci Porezne uprave pokazali da je promet bio četiri posto manji nego u istom periodu prošle subote. Ovaj trend dolazi u trenutku kada se u Hrvatskoj nastavlja bojkot trgovačkih lanaca zbog visokih cena koje građani smatraju neprihvatljivim. Pored toga, sve veći broj Hrvata odlučuje da osnovne namirnice nabavi u Italiji, konkretno u Trstu, otkrivajući tako značajne razlike u cijenama između dve zemlje.
Prema izveštajima hrvatskih medija, supermarketi i tržni centri u Trstu su bili preplavljeni kupcima iz Hrvatske, posebno iz Istre, Rijeke, ali i Zagreba. Ova pojava ukazuje na sve veću frustraciju potrošača koji ne pronalaze razloge za visoke cene u svojoj zemlji. Kako izveštavaju analitičari, prosečna potrošačka korpa kupljena u Italiji, koja uključuje osnovne namirnice poput higijenskih potrepština, sireva, testenina pa čak i kafe, može biti čak i polovina jeftinija nego u Hrvatskoj.
Ova situacija dodatno je naglašena podacima Porezne uprave koji su pokazali da je u subotu do 16 sati promet u trgovini padao, ali i da su podatci za sve delatnosti pokazali da je ukupni promet manji za dva posto u odnosu na prethodnu subotu. Takav trend može imati dugoročne posledice po trgovačke lance u Hrvatskoj, koji se suočavaju s izazovima kako bi zadržali svoje kupce.
Petak 24. januara bio je posebno značajan jer je u Hrvatskoj održan masovni bojkot kupovine, tokom kojeg su potrošači izrazili svoju nezadovoljstvo trenutnim stanjem na tržištu. Broj računa koji su izdate u supermarketima bio je manji za zastrašujućih 44 posto. Prema informacijama Porezne uprave, iznos računa u petak bio je manji za 53 posto nego u prethodnom petku. Ovakvi podaci jasno ukazuju na to da kupci više ne žele da trpe cene koje smatraju neprihvatljivima.
Sindikalne organizacije i potrošačke grupe već su najavile nastavak bojkota u narednim danima, a postoji i debata o mogućim ciljevima ovog bojkota. Postavlja se pitanje da li će usmeriti svoj otpor protiv svih trgovačkih lanaca ili će se fokusirati na određene brendove i proizvode koji zadržavaju nerealne cene.
Ova situacija se ne događa samo u Hrvatskoj, već je deo šireg fenomena koji se može primetiti i u drugim zemljama, gde se potrošači bore protiv rastućih cena, posebno u kontekstu inflacije i opšteg poskupljenja osnovnih životnih namirnica. U takvim okolnostima, potrošači postaju sve svesniji svojih izbora i mogućnosti, te se sve više opredeljuju za kupovinu u zemljama gde su cene povoljnije.
Očekuje se da će trgovački lanci morati preispitati svoje strategije i cene kako bi zadovoljili zahteve kupaca i održali svoje tržišne udele. U suprotnom, mogu se suočiti s daljim padom prometa i preusmeravanjem kupaca ka inozemstvu, što može imati dugoročne posledice po njihov poslovni model.
U ovom trenutku, kako se bojkot nastavlja a potrošači traže povoljnije cene, jasno je da je pred trgovcima izazov da pronađu rešenja koja će omogućiti održavanje profitabilnosti, dok istovremeno odgovaraju na potrebe tržišta i očuvanje lojalnosti kupaca. Samo vreme će pokazati kako će se situacija razvijati i koje će posledice bojkot imati na maloprodajni sektor u Hrvatskoj.
