Sutkinja Denis Kasper iz SAD-a izrekla je kaznu Kemalu Mrndžiću (52) od 65 mjeseci zatvora, uz tri godine nadzora nakon služenja kazne, zbog njegovog učešća u progonu etničkih Srba tokom rata u Bosni i Hercegovini. Mrndžić je proglašen krivim u oktobru prošle godine, nakon što je federalna porota razotkrila njegovu ulogu u tim zločinima, kao i davanje lažnih informacija kako bi stekao status izbjeglice, a zatim i američko državljanstvo.
Mrndžić, koji je živio u Svampskotu, Massachusetts, optužen je da je sakrio svoju odgovornost u zločinima koji su počinjeni nad srpskim zatvorenicima u logoru Čelebići 1992. godine. Njegove lažne tvrdnje su mu omogućile da dobije sertifikat o naturalizaciji, karticu socijalnog osiguranja, pa čak i američki pasoš, što je sve postigao prevarom.
Tužiteljica Lija Fouli izjavila je da Mrndžić više od dve decenije izbegava odgovornost za svoj ulogu u mučenju i progonu žrtava u logoru, dodajući da je ova presuda dokaz odlučnosti vlasti da identifikuju i procesuiraju one koji su počinili ratne zločine i kršenje ljudskih prava. Istaknula je da će vlada raditi na oduzimanju njegove američke državljanosti stečene prevarom.
Mrndžić je bio nadzornik stražara u logoru Čelebići, gdje su bivši logoraši opisali kako je bio poznat po svom brutalnom postupanju prema zatočenicima. Preživjeli su svedočili o strašnim uslovima u logoru, uključujući mučenja u mračnim tunelima bez ventilacije, svakodnevno premlaćivanje, ubistva i seksualno zlostavljanje. Uslovi su bili takvi da su zatočenici bili izloženi izgladnjivanju i raznim oblicima maltretiranja.
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju istraživao je zločine počinjene u Čelebićima tokom 1990-ih i već je osudio dvojicu glavnih komandanata logora, kao i jednog čuvara za njihove zločine. Takođe, presude za zločine u Čelebićima su donosili i domaći sudovi u Bosni i Hercegovini. Mrndžić je bio predmet međunarodne istrage još 1996. godine, ali su vlasti tada odlučile da ga ne optužuju.
Prema izjavama iz Sekretarijata za pravdu SAD, Mrndžić je osmislio plan da napusti Bosnu i Hercegovinu tako što će preći u Hrvatsku, gde je prijavio kao izbeglica koristeći izmišljenu priču. Lažno je tvrdio da je pobegao iz svog doma gde su ga srpske snage zarobile, ispitivale i zlostavljale, te da se plaši povratka zbog mogućeg progona.
Kao rezultat svog plana, Mrndžić je primljen u SAD kao izbeglica 1999. godine, a deset godina kasnije postao je prirodizovani američki državljanin. Ovaj slučaj otvara važna pitanja o odgovornosti za ratne zločine, posebno u kontekstu izbegličkih politika, i ukazuje na to kako se pojedinci mogu skrivati iza lažnih identiteta kako bi izbegli pravdu.
Presudom Mrndžiću, američke vlasti su poslale jasnu poruku da neće tolerisati ratne zločince koji traže utočište u Sjedinjenim Američkim Državama. U ovom slučaju, kazna ne znači samo zatvorsku kaznu za pojedinca, već predstavlja širu posvećenost pravdi za hiljade žrtava koje su pretrpele tokom rata u Bosni i Hercegovini, kao i za osiguranje da se slični zločini ne zaborave niti izbegnu procesuiranje. Očekuje se da će slučaj imati dalekosežne posledice po druge ljude koji su počinili slične zločine i pokušavaju da pronađu sigurnost u SAD.
