Američki predsednik Donald Trump izjavio je da još razmatra mogućnosti u vezi sa mogućom vojnom intervencijom u ratu Izraela i Irana, naglašavajući da će sljedeća sedmica biti ključna. Trump je dodao da su iranski zvaničnici zainteresovani za pregovore, ali je poručio da je “veoma kasno za razgovor” nakon što su ga kontaktirali.
U međuvremenu, zvaničnici i vojne analitičari ističu da bi američka bomba za uništavanje bunkera od 13.600 kilograma mogla biti jedino oružje capazно da uništi iransko postrojenje za obogaćivanje goriva Fordow. Ova lokacija se smatra centralnom tačkom iranskog nuklearnog programa i nalazi se duboko u planinskom stjenovitoj regiji, što otežava napade konvencionalnim oružjem.
Sjedinjene Američke Države jedine su koje poseduju ove specijalizovane bombe, koje se isporučuju bombarderima B-2. Ako bi se koristile protiv Irana, to bi predstavljalo drastičan pomak od dosadašnjih strategija, koje su se fokusirale na presretanje raketa upućenih prema Izraelu, do ofanzivnih udara na iranske vojne kapacitete.
Bombe za uništavanje bunkera, poznate kao „razbijači bunkera“, su specijalno dizajnirane da unište ciljeve smeštene duboko pod zemljom koje konvencionalne bombe ne mogu da dostignu. Najmoćniji od njih, GBU-57 Massive Ordnance Penetrator, težak je oko 13.600 kilograma, a njegova bojeva glava iznosi 2.700 kilograma. Ova precizno vođena bomba je konstruisana da prodre do 61 metra ispod površine pre nego što eksplodira.
Jedini vazduhoplov sposoban za nošenje GBU-57 je B-2 Spirit, američki stealth bombarder, koji može istovremeno nositi dve bombe. Američke vazdušne snage ističu da se više ovih bombi može ispustiti istovremeno, čime se povećava dubina prodiranja svake bombe.
Izrael takođe koristi američke rakete za uništavanje bunkera, kao što su GBU-28 i BLU-109, koje se obično ispuštaju iz borbenih aviona tipa F-15. Međutim, ove verzije imaju znatno manju sposobnost prodiranja i ne mogu dostići ekstremne dubine lokacija kao što je Fordow. Izrael je navodno 2024. godine koristio nekoliko bombi BLU-109 kako bi eliminisao vođu Hezbollaha, Hassana Nasrallaha, u njegovom podzemnom skrovištu u Beirutu.
Postrojenje Fordow se nalazi oko 95 kilometara jugozapadno od Teherana i izgrađeno je na padinama planine, duboko do 80-90 metara pod zemljom, sa ciljem da izdrži zračne napade. Izgradnja Fordowa započela je 2006. godine, a postrojenje je pušteno u rad 2009. godine, kada je Iran prvi put zvanično priznato.
Prema sporazumu iz 2015. godine, poznatom kao JCPOA, Iran je pristao na obustavljanje obogaćivanja uranija u Fordowu. Međutim, nakon povlačenja Sjedinjenih Država iz sporazuma 2018. godine, Iran je nastavijo sa obogaćivanjem. Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo za civilne potrebe.
Fordow je navodno zaštićen iranskim i ruskim raketnim sistemima, ali su ovi odbrambeni sistemi već bili metom izraelskih napada. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je opisao ovu operaciju kao misiju uništavanja iranskih raketnih i nuklearnih kapaciteta, uz isticanje da je Fordow ključna meta. „Cela ova operacija… zaista mora biti završena eliminacijom Fordowa“, izjavio je Yechiel Leiter, izraelski ambasador u SAD-u.
Izrael je već uništio nadzemne delove iranskog postrojenja za obogaćivanje uranija u Natanzu, najvažnijem iranskom nuklearnom kompleksu. Prema izveštaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), oštetili su i podzemne hale za obogaćivanje u ovom postrojenju.
U nedelju je Rafael Grossi, čelnik IAEA, upozorio na rizik od radiološke i hemijske kontaminacije zbog oštećenja na Natanzu. On je takođe napomenuo da su kontrole zračenja normalne, ali da vojna eskalacija povećava rizik od ispuštanja radijacije.
Fordow se nalazi otprilike 32 kilometra južno od Qoma, važnog religijskog i političkog centra u Iranu. S obzirom na sve napetije odnose i mogućnost vojne akcije, situacija u regionu postaje sve složenija.
